Organski sektor u Crnoj Gori i dalje nerazvijen

Uprkos naporima, informativnim kampanjama i radu pojedinih nevladinih organizacija, organski sektor u Crnoj Gori se i dalje bori da uspjeลกno zaลพivi. Nedovoljna kompetentnost i nedostatak javne podrลกke smanjuju izglede za razvoj. Peti dio istraลพivanja o organskom sektoru u Jugoistoฤnoj Evropi

19/01/2011, Matteo Vittuari -

Ustav iz 1991.godine definiลกe Crnu Goru kao โ€œdemokratsku, socijalnu i ekoloลกku zemlju.โ€ ฤŒak ni vladini predstavnici ne propuลกtaju priliku da naglase te vrijednosti u svojim zvaniฤnim govorima: premijer Milo ฤukanoviฤ‡, na primjer, u nekoliko svojih posljednjih javnih nastupa nije zaboravio da ukaลพe na turizam, infrastrukturu, energetiku, organsku poljoprivredu i stoฤarstvo kao prioritetne sektore u oblasti meฤ‘unarodnih ugovora i sporazuma. 

Istina je da prehrambena industrija u Crnoj Gori ima odreฤ‘ena strukturalna ograniฤenja, poลกto je ova zemlja bruto uvoznik poljoprivrednih proizvoda, ali s obzirom na mediteransku klimu prisutnu u veฤ‡em dijelu zemlje i znaฤaju turizma, uslovi bi mogli biti povoljniji za razvoj strategije koja ima za cilj investiranje u organski sektor. Uprkos ovim pretpostavkama, stvarnost je takva da se i nakon prvih koraka prije 10 godina organski sektor nalazi na poฤetku. Razgovarali smo o tome sa Jovom Raduloviฤ‡em, direktorom nevladine organizacije Proizvodnja zdrave hrane , koja se veฤ‡ godinama bavi promocijom organskog sektora u Crnoj Gori.

Istorija razvoja organskog sektora u Crnoj Gori je tijesno povezana sa istorijom razvoja NGO Proizvodnja organske hrane. Kada je osnovana vaลกa organizacija?

NGO Proizvodnja zdrave hrane je osnovana 2002. godine s ciljem promovisanja odrลพivog razvoja ruralnih podruฤja Crne Gore, zaลกtite lokalne kulture i tradicije kroz promociju organske poljoprivrede.

Koje su vaลกe glavne aktivnosti? S kojim akterima u okviru lanca organske proizvodnje saraฤ‘ujete?

Aktivnosti organizacije Proizvodnja zdrave hrane imaju za cilj promovisanje vrijednosti organskog sektora putem podizanja svijesti potroลกaฤa, kao i kroz podrลกku proizvoฤ‘aฤima u svim fazama proizvodnje. Kao dio naลกeg integrisanog pristupa organskoj proizvodnji takoฤ‘e smo ukljuฤeni u aktivnosti vezane za zaลกtitu ลพivotne sredine i promociju seoskog turizma.

Meฤ‘u mnogobrojnim vaลกim aktivnostima je i izdavanje ฤasopisa EcoFood. Moลพete li da nam kaลพete neลกto viลกe o tome?

U decembru 2002.godine, kada je pokrenut ฤasopis, jedan od glavnih problema crnogorske poljoprivredne proizvodnje je bio nedostatak informacija o modernim tehnikama proizvodnje, o novim trendovima u organskom sektoru i ulozi koju su, naroฤito u buduฤ‡nosti, mogle garantovati nevladine organizacije i udruลพenja. Nedostatak informacija je pogaฤ‘ao i potroลกaฤe, koji u veฤ‡ini sluฤajeva nisu bili svjesni prednosti organske poljoprivrede kao ni gdje mogu kupiti organske proizvode. Razlog tome je i ลกto je mali broj nevladinih organizacija koje se bave primarnim sektorom bio u stanju da obezbjedi adekvatnu medijsku pokrivenost. EcoFood se uklapa u ovaj kontekst obzirom da ima za cilj da ispuni, barem djelimiฤno, ove praznine u informisanju i da ukaลพe na rastuฤ‡u debatu o vaลพnim pitanjima vezanim za ลพivotnu sredinu kao ลกto su organska poljoprivreda, ekoturizam, odrลพivi razvoj i promocija zdravog ลพivota. ฤŒasopis, koji postoji skoro deceniju, objavljuje se mjeseฤno i dostupan je na web stranici Proizvodnja zdrave hrane.

Joลก jedan interesantan projekat je โ€œEko torba, moj eko doprinosโ€

Kampanja โ€œEko torba, moj eko doprinosโ€ ima za cilj da promoviลกe zamjenu plastiฤnih kesa โ€œza jednokratnu upotrebuโ€ sa platnenim torbama koje se mogu koristiti viลกe puta. Na Balkanu se ฤesto mogu vidjeti ฤitava polja razbacanih ostataka plastiฤnih kesa koriลกฤ‡enih za kupovinu. Organizacija Proizvodnja zdrave hrane ลพeli da ojaฤa ovu inicijativu u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama i lokalnim institucijama kako bi uspjela da privuฤe i podigne svijest ลกto viลกe potroลกaฤa. U poฤetnoj fazi projekat je podrลพan od strane Regionalnog centra za ลพivotnu sredinu (REC)  i finansiran od strane ล vedske agencije za meฤ‘unarodni razvoj  (SIDA).

A sada da se vratimo organskom sektoru. Kada su naฤinjeni prvi koraci u Crnoj Gori?

Diskusije i poฤetni razvoj su poฤeli 2002., iste godine kada je osnovana Proizvodnja zdrave hrane i EcoFood koji su postali ne samo glavno sredstvo informisanja o organskom sektoru, veฤ‡ i sredstvo da bi se izvrลกio pritisak na institucije da se uvede Zakon o organskoj poljoprivredi. Takoฤ‘e, u 2002.godine je organizovana prva eksperimentalna stanica u Nikลกiฤ‡koj ลฝupi u podnoลพju planine Lukavice. Dvije godine kasnije su sertifikovani prvi organski farmeri od strane ลกvajcarske kompanije BioSuisse. U 2008.godine proizvoฤ‘aฤa je bilo 26, ลกto predstavlja skoro dvostruko poveฤ‡anje u odnosu na 2007.godinu, dok je poljoprivredno zemljiลกte posveฤ‡eno organskom uzgoju iznosilo 75 hektara obradive povrลกine stalnih usjeva i preko 1.000 hektara paลกnjaka. Na to treba dodati oko 100.000 hektara namjenjenih berbi samoniklih plodova.

Kada je usvojen Zakon o organskoj poljoprivredi?

Ministarstvo je usvojilo Zakon o organskoj poljoprivredi 2004. ( Zakon br. 01-1006/2), u skladu sa uredbom CEE 2092/91 i naknadnim izmjenama i dopunama. Zakon o organskoj poljoprivredi, koji se trenutno revidira, ima za cilj da reguliลกe nekoliko specifiฤnih aspekata vezanih za organski sektor:

– Poljoprivredna proizvodnja i berba samoniklih plodova;

– Stoฤarska proizvodnja;

– Prerada, skladiลกtenje i transport organskih proizvoda;

– Zahtjevi sistema za kontrolu i sertifikaciju;

– Upravljanje zahtjevima proizvoฤ‘aฤa;

– Koriลกฤ‡enje lotipa.

Organski Sertifikat Crne Gore

Koja sertifikaciona tijela su akreditovana od strane Ministarstva poljoprivrede, ลกumarstva i vodoprivrede?

Ministarstvo je 2006. osnovalo Monteorganiku, Nacionalnu agenciju za sertfikaciju i kontrolu organske proizvodnje, koja do danas ostaje jedino priznato tijelo.

Koliko je razvijeno trลพiลกte organskih proizvoda? Koji su glavni proizvodi?

Konvencionalni proizvodi i dalje dominiraju prije svega zbog problema u organskom sektoru kako po pitanju potraลพnje tako i po pitanju ponude, kao i zbog joลก uvijek visokih cijena koje ฤine organske proizvode nepristupaฤnim veฤ‡ini potroลกaฤa. Kada je u pitanju ponuda, osnovni proizvodi su samoniklo bilje, voฤ‡e (ลกljive i jabuke) i mlijeฤni proizvodi.

Kakvu ulogu ima organska poljoprivreda u okviru nacionalne poljoprivredne politike?

Razvoj organske poljoprivrede je jedan od prioriteta poljoprivredne politike u Crnoj Gori i u proteklih deset godina organski sektor je uvijek bio smatran izuzetno vaลพnim resursom za ekonomski razvoj i borbu protiv ruralnog siromaลกtva. Neke aktivnosti kao ลกto je stvaranje zakonskog okvira i razvoj adekvatnog institucionalnog okvira su provedene, ali je vjerovatno nedostajala znaฤajna javna podrลกka proizvoฤ‘aฤima.

Kada su u pitanju imidลพ i vidljivost, kako prepoznati organske proizvode?

Lotip โ€œOrganska poljoprivredaโ€ je kreiran 2005., ali uprkos tome ลกto postoji veฤ‡ viลกe od 5 godina je malo poznat meฤ‘u potroลกaฤima.

Da li postoje specijalizovane prodavnice ili se organski proizvodi, uglavnom, mogu naฤ‡i u supermarketima? A kada su u pitanju restorani ili hoteli?

Prva specijalizovana prodavnica (Biomontenegro) otvorena je 2008. u Podgorici od strane Proizvodnje zdrave hrane i postala je vaลพna referentna taฤka kako za potroลกaฤe tako i za proizvoฤ‘aฤe. Pored Biomontenegra, pojedini organski proizvodi se mogu naฤ‡i i u trgovaฤkom lancu Maxi. ล to se tiฤe ponude organskih proizvoda u ugostiteljskim objektima joลก uvijek se nalazimo na poฤetku bez znakova dinamiฤnosti i razvitka.

Dakle teลกko je vidjeti organski sektor kao priliku za proizvoฤ‘aฤe?

Uprkos toj statiฤnoj situaciji, naลกa NGO ฤ‡e nastaviti da gleda na organski sektor kao na moguฤ‡nost, ali bez adekvatne podrลกke javnosti izgledi ฤ‡e vjerovatno biti izuzetno mali.

U regionalnom kontekstu da li su u toku neki znaฤajniji projekti?

Posljednjih godina jedan od najvaลพnijih projekata je Bioadria , razvijen uz pomoฤ‡ italijanskih partnera i koordinisan od strane asocijacije Terre dellโ€™Adriatico  iz Senigalije. Projekat je imao za cilj konsolidaciju trans-jadranske saradnje proizvoฤ‘aฤa i asocijacija, kao i identifikaciju komercijalne mreลพe na osnovu koje ฤ‡e bazirati buduฤ‡a strategija razvoja.

Na kraju, koje su glavne prepreke za razvoj ovog sektora? I kakva su oฤekivanja u buduฤ‡nosti?

Glavne prepreke su nedostatak adekvatne javne podrลกke, posebno u pogledu finansijskih sredstava kao i potreba za modernizacijom primarnog sektora. Meฤ‘u moguฤ‡nostima treba svakako pomenuti klimatske uslove i dobro oฤuvane prirodne resurse.

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta