Makedonija otkriva “green economy”

Polako, ali neลกto se pokreฤ‡e. U Makedoniji organska proizvodnja zauzima sve viลกe prostora. Zakonodavni okvir je na evropskom nivou, a raspoloลพivi fondovi rastu. Uprkos svemu, mnogo toga joลก ostaje da se uฤini. ล esti dio naลกih istraลพivanja o organskoj poljoprivredi u Jugoistoฤnoj Evropi

27/06/2011, Matteo Vittuari -

U privredama u tranziciji, ideja da organska poljoprivreda potencijalno moลพe predstavljati znaฤajan sektor, u velikoj mjeri proizlazi iz ฤinjenice da su njihovi poljoprivredni sistemi okarakterizovani upotrebom tradicionalnih ulaganja (zemlja, rad, profit), sa relativno ograniฤenim koriลกฤ‡enjem hemijskih sredstava (herbicidi, ฤ‘ubriva, pesticidi).

Tako je i u sluฤaju Makedonije, gdje su u najveฤ‡em broju sluฤajeva privatne farme dominantna kategorija. Njihova prosjeฤna veliฤina je 2,6 hektara, no ฤak viลกe od 50% ne dostiลพu ni 1,5 hektar.

Organska poljoprivreda i zelena ekonomija

Ovaj stav (o organskom sektoru kao potencijalno znaฤajnom) zastupa i UNEP (United Nations Environmental Programme โ€“ Okoliลกni Program Ujedinjenih Naroda) koji je u okviru inicijative o zelenoj ekonomiji (green economy) identifikovao organsku proizvodnju kao sektor od naroฤite vaลพnosti za podrลกku izvoza, rada i dohotka u Istoฤnoj Evropi i Centralnoj Aziji.

Zajedno sa IFOAMโ€“om (International Federation of Organic Agriculture Movements Meฤ‘unarodna federacija za Pokret Organske Poljoprivrede), UNEP je zapoฤeo analize eventualnih ekonomskih i ekoloลกkih dobrobiti koje bi mogle biti posljedica velikih ulaganja odrลพive poljoprivrede. Kako smatra Achim Steiner, generalni direktor UNEP-a, postoji sve viลกe dokaza o doprinosima koje organska poljoprivreda moลพe ponuditi odrลพivosti sistema, poฤev od vodoprivrede, koriลกฤ‡enja zemljiลกta i oฤuvanja biodiverziteta (bioloลกke raznolikosti), do stvaranja novih moguฤ‡nosti za zapoลกljavanje u seoskim podruฤjima.
Organska poljoprivreda bi zapravo trebala biti potpuno ukljuฤena u inicijative koje treba da podrลพe prijelaz ka zelenoj ekonomiji (green economy): od obnovljivih izvora energije do reciklaลพe, od smanjivanja ลกtetnih stakleniฤkih gasova do razmatranja potroลกaฤkih modela.

Organska poljoprivreda u Makedoniji

U Makedoniji je organska praksa zapoฤela 2000. godine, sa prvim inspekcijskim kontrolama uvedenim 2003. te izdavanjem prvog sertifikata 2004. godine, zahvaljujuฤ‡i projektu finansiranom od strane ลกvajcarske kooperacije, u saradnji sa FiBL-om, istraลพivaฤkim institutom koji ima sjediลกta u Austriji, Njemaฤkoj i ล vajcarskoj. Projekat je bio zavrลกen proizvodnjom i izvozom kakija (japanske jabuke) kroz program SIPPO – Swiss Import Promotion Programme.

 

Tabela 1. Drลพavna pomoฤ‡ organskoj poljoprivredi

Godina Dinar Euro
2005 6.000.000 97.561
2006
2007 11.000.000 178.862
2008 36.500.000 598.360
2009 66.938.000 1.098.360
2010 70.800.000 1.160.656

Izvor: Ministarstvo za poljoprivredu, ลกumarstvo i vodoprivredu

Organski Sertifikat Makedonije

Paralelno sa ovim aktivnostima, u 2001.-oj godini je poฤeo proces definisanja zakonodavnog okvira u organskoj poljoprivredi, koji je prihvaฤ‡en 2004. godine zajedno sa 12 nadopuna kojima su slijedile nove nadopune 2005. i 2006. godine. Konaฤna verzija zakonodavnog okvira doneลกena je 2009. uvoฤ‘enjem Zakona br.146 o Organskoj poljoprivrednoj proizvodnji, koji je potpuno usklaฤ‘en s Evropskim propisima 834/2007 i 889/2008.

Na institucionalnom nivou, znaฤajan korak je napravljen odobravanjem Nacionalne Strategije i Akcionog Plana za Organsku Poljorivredu u Republici Makedoniji za period 2008.โ€“2011. (National Strategy and Action Plan for organic agriculture in the Republic of Macedonia 2008-2011) koji je utvrdio vaลพne ciljeve za 2011.-u godinu, kao ลกto je dostizanje 2% pod organskom proizvodnjom od ukupno koriลกฤ‡enog poljoprivrednog zemljiลกta i 5% za berbu samoniklog bilja, poveฤ‡ati koliฤinu sertifikovanih proizvoda i broj preduzeฤ‡a koji su u prijelaznoj fazi, konsolidovati kanale za izvoz i educirati lokalno stanovniลกtvo o vrijednostima organske poljoprivrede. Meฤ‘u ciljevima je ukljuฤeno i usklaฤ‘ivanje nacionalnih sa evropskim zakonima, razvoj ljudskih resursa i tehnike u institucijama koje su ukljuฤene u sistem akreditacije i kontrole.

Od 2005.-e godine do danas, porasla je podrลกka na nacionalnom nivou, kao i broj operatera te povrลกina zemljiลกta pod organskom poljoprivredom: napredak je bio znaฤajan, ali i pored svega trลพiลกte ostaje nedovoljno razvijeno.

Tabela 2. Povrลกina i sertifikovani proizvoฤ‘aฤi

Godina Povrลกina na org. (ha) Sertifikovani proizvoฤ‘aฤi
2005 266 50
2006 509,42 102
2007 714,47 150
2008 1029,00 226
2009 1373,83 321
2010 5228,00 562

Izvor: Ministarstvo za poljoprivredu, ลกumarstvo i vodoprivredu

Budลพet, proizvodnja i korisnici

U budลพetu za sektor poljoprivrede, za organsku poljoprivredu se danas izdvaja viลกe nego prethodnih godina. Od nepunih 100.000 eura u 2005.โ€“oj godini, dostignut je budลพet od 1.000.000 eura u 2009.-oj i 2010.-oj godini, zahvaljujuฤ‡i fondovima koji su bili uloลพeni u razliฤite segmente, poฤev od proizvodnje i prerade pa do prodaje.

Povrลกina zemljiลกta pod organskom poljoprivredom je znaฤajno porasla prelazeฤ‡i sa 266 hektara u 2005.-oj na viลกe od 5.000 hektara u 2010.-oj, pribliลพivลกi se tako cilju od 2%, koji je bio postavljen u okviru Strategije o Organskoj Poljorivredi 2008.โ€“2011. Iako se, generalno gledajuฤ‡i, rezultati ฤine skromni, mnogi drugi elementi ukazuju na vitalnost sektora, koji poฤinje da se ลกiri. Organsko pฤelarstvo, na primjer, broji viลกe od 15.000 sertifikovanih kolonija, ลกto predstavlja 15% od sveukupnog broja kolonija u uzgoju pฤela.

U 2010.-oj godini viลกe od 500 sertifikovanih organskih proizvoฤ‘aฤa bilo je aktivno u oblasti proizvodnje ลพitarica (pลกenica, jeฤam, zob), voฤ‡a i povrฤ‡a (ลกljive, jabuke, orasi, bademi, ljeลกnici, krompir), mesa (uglavnom ovฤije i kozje). Drugi sektori koji su trenutno marginalizovani, a koji mogu pruลพiti znaฤajne moguฤ‡nosti su sektor prerade (dลพemovi, sirevi, biljni ฤajevi), te proizvodnja bio jaja, ukljuฤujuฤ‡i naravno i proizvodnju vina koja je u Makedoniji uvijek bila favorizovana.

Kao glavni akteri trebaju se svakako navesti Makedonska Federacija Organskih Proizvoฤ‘aฤaโ€“ Biosan i dvije akreditovane sertifikacijske kuฤ‡e: Balkan Biocert akreditovana 2005.-e godine, sa sjediลกtem u Plovdivu u Bugarskoj, i Procert koji je zapoฤeo svoje aktivnosti u 2009.-oj. Biosan, koji ujedinjuje 8 lokalnih asocijacija (Valandovo, Gevgelija, Strumica, Pehฤevo, Sveti Nikole, Kumanovo, Skopje i Gostivar), ima vaลพnu ulogu u promociji i poticanju vrijednosti organskog sektora na lokalnoj teritoriji, te nudi usluge obuฤavanja i konsultacije proizvoฤ‘aฤima koji se ลพele pribliลพiti organskom sektoru.

Perspektiva i moguฤ‡nosti

Glavne aktivnosti u ovom podruฤju ukljuฤuju inicijative za razvoj trลพiลกta i stvaranje specifiฤnih distribucionih kanala. Zbog ograniฤenog interesovanja potroลกaฤa i maloj i neraznovrsnoj koliฤini proizvoda, do danas nisu otvorene specijalizovane prodavnice. Organski proizvodi se uglavnom prodaju u supermarketima i na malim pijacama, kao ลกto su one u Bitoli, Prilepu, Rosomanima i Skopju.

Uzimajuฤ‡i u obzir klimatske i teritotijalne uslove, Makedonija ima znaฤajan potencijal za razvoj organskog sektora. Priznanje od strane drลพavnih institucija, koje je konkretno provedeno putem rastuฤ‡e finansijske pomoฤ‡i, takoฤ‘er predstavlja znaฤajan korak naprijed. Ostaje da se vidi kakav ฤ‡e biti stav proizvoฤ‘aฤa i udruลพenja proizvoฤ‘aฤa u jaฤanju distribucijske mreลพe i promocije vrijednosti organskih proizvoda meฤ‘u potroลกaฤima.

 

 

 

 

 

Tag:

Commenta e condividi

La newsletter di OBCT

Ogni venerdรฌ nella tua casella di posta