Mjesec dana nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, nema još nikakve naznake kako će se u parlamentu formirati većina te, posljedično, sastaviti Vlada. Nakon što su izbori donijeli situaciju u kojoj je vladajuća koalicija lijevog centra osvojila 56, a oporbena koalicija desnog centra 59 mjesta u Saboru, stranka koja odlučuje o sastavu buduće vlade postala je Most neovisnih lista (MOST) s 19 zastupnika. Bez obzira što je u proteklih mjesec dana četvoro zastupnika napustilo ili je izbačeno iz MOST-a, stranka je i dalje ostala presudni faktor u formiranju vlasti.

Tijekom prethodnih mjesec dana koalicija lijevog centra, predvođena Socijal demokratskom partijom (SDP) te koalicija desnog centra, predovđena Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) imale su niz sastanaka s članovima MOST-a, u nadi da formiraju parlamentarnu većinu, a time i Vladu. Ono što je MOST od početka tražio bile su reforme (reforme javne uprave i lokalne i regionalne samouprave, fiskalnog i monetarnog sustava, izbornog sustava, itd.).

MOST je napravio i presedan u povijesti hrvatske parlamentarne demokracije i zatražio zajedničku vladu nacionalnog jedinstva, zajedno sa SDP-ovom i HDZ-ovom koalicijom. Ovo je ubrzo, direktno i indirektno, odbijeno od obiju koalicija te su pregovori o mogućem sastavljanju vlade nastavljeni kroz pojedinčane sastanke na kojima se tematski raspravljalo o svakoj pojedinoj skupini predloženih reformi. Na te su reforme obije dominantne koalicije poslale svoje opsežne odgovore, u kojima su naveli kako se slažu s više od 90 % predloženih reformi.

Međutim, MOST je i dalje odbijao izabrati jednu od dviju strana, i dalje zagovarajući zajedničku vladu. Tako je prošlog tjedna dogovoren po prvi put zajednički sastanak dviju glavnih koalicija i MOST-a, zajedno sa njihovim liderima – predsjednikom Vlade i predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem, predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom i predsjednikom MOST-a Božom Petrovom. Dva dana prije samog sastanka, istaknuti član i ekonomski strateg MOST-a, Ivan Lovrinović je najavio kako će MOST tražiti mjesto predsjednika Vlade.

Međutim, na sastanku u ponedjeljak, koji je uživo prenošen na Hrvatskoj radio-televiziji (HRT) i od strane raznih pisanih i interernetskih medija, Petrov je predložio da se za mandatara nove Vlade i premijera zajedničke reformske vlade postavi nestranačka osoba. MOST bi u toj konstelaciji dobio mjesto drugog potpredsjednika Vlade. Obje strane nisu dobro prihvatile prijedlog o nestračkoj osobi kao mandataru.

„Mi smo relativni pobjednici, i želimo da se to respektira. Ovo je kriza, mi smo smatrali da kao relativni pobjednici imamo pravo na mandatara. Naravno, to implicira i nove pregovore,“ rekao je Karamarko, dodajući kako on može raspravljati i o tom MOST-ovom prijedlogu, iako ga smatra nepravednim.

"Građani su Vladi rekli ‘dosta’, a vi sad tražite da mi sjedimo s njima i amnestiramo im protekle četiri godine", rekao je. Karamarko je rekao kako je inicijativa MOST-a hvalevrijedna, ali nije prirodna.

"Ja i dalje slušam. Ne kažemo da smo relativni pobjednici, ali imamo veću podršku u Saboru, no to nije dovoljno. Ovo ste nam trebali reći prvog dana,“ reko je Milanović.

„Teško da Hrvatsku mogu voditi nestranački ljudi. Vidio sam dvije takve vlade i obje su propale – talijansku i grčku. Nakon toga su došle političke vlade," dodao je.

Na sastanku je također bilo riječi o pretećoj utavnoj krizi, jer bi u roku od 6 mjeseci Ustavni sud mogao ostati bez kvoruma, ukoliko Sabor ne produži mandate postojećim sucima ili izabere nove. Također, s obzirom da proračun za narednu godinu nije izglasan, Hrvatska bi nakon travnja mogla biti u problemima ukoliko se ne donese proračun za 2016. godinu. Milanović je izlaz za ovu situaciju vidio u tome da se konstituira Sabor, makar na nekoliko minuta i onda traži raspuštanje, kako bi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović mogla raspisati nove izbore unutar 60 dana. Zatupnik MOST-a Robert Podolnjak je istaknuo kako bi se oko ovakvih stvari trebalo konzultirati Ustavni sud.

Na kraju sastanka je Petrov Milanoviću i Karamarku dao tjedan dana da predlože svoju nestranačku osobu za mandatara.

Uz dugačke pregovore imeđu dviju dominantnih koalicija i MOST-a, predsjednica Grabar Kitarović u ponedjeljak je provela drugi krug konzultacija s predsjednicima svih parlamentarnih stranaka i individualnim kandidatima, kako bi odredila osobu koja će postati mandatar za sastavljanje vlade. Prvi krug konzultacija, 10 dana ranije, prošao je bez uspijeha, jer ni Milanović ni Karamarko nisu uspijeli donijeti potpise podrške 76 zastupnika od ukupno 151 zastupnika u Saboru. Prve konzultacije donijele su i nekoliko iznenađenja i neobičnih događaja. Prvo se na sastanku s ostalim zastupnicima nacionalnih manjina, koje su prije odlučile podržati SDP-ovu koaliciju, nije pojavila Ermina Lekaj Prljaskaj, zastupnica albanske nacionalne manjine, koja je dodala kako mora još razmisliti koga će podržati. Za nju se očekuje kako će na kraju podržati SDP-ovu koaliciju, jer je i sam članica Hrvatske narodne stranke (HNS), bliskog partnera SDP-u.

Još veći šok je nastupio kada je jedan od zastupnika srpske nacionalne manjine i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Mirko Rašković izjasnio kako neće podržati SDP-ovu koaliciju i kako će podržati onu opciju koja već bude imala većinu u Saboru. Također on je dodao kako je glede svojeg izbora bio izložen pritiscima i prijetnjama, zbog čega je prošlog tjedna pozvan na obavijesni razgovor u Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK). Nakon što su mediji počeli špekulacije kako je Raškoviću prijetio Kramarko, nekoliko dana kasnije otkriveno je kako je Karamarko potpisao dokument o ratnom putu Raškoviću, na temelju čega je on dobio status hrvatskog ratnog veterana.

Iako je Karamarko negirao kako je taj dokument potpisao, hrvatski tjednik Telegram je objavio fotografiju s dokumentom potpisnim od strane Karamarka. Osim ovoga, tijekom konzultacija predsjednice s delegacijom MOST-a – u kojoj su bili Petrov, Podolnjak, Lovrinović i načelnik male dalmatinske općine Primošten, Stipe Petrina – Grabar Kitarović je zatražila da jedno vrijeme nasamo porazgovara s Petrovom. Taj je potez šokirao Petrinu koji je zahtjevao i od Petrova  i od predsjednice da objelodane o čemu su razgovarali. Iako je nakon 3 dana Petrov izjavio kako ga predsjednica samo još jednom upitala ako nema dogovor o koaliciji s jednom od dviju strana, Petrina je napustio MOST, a netom poslije dvije MOST-ove zastupnice su napustile stranku i s ranije izbačenim Dragom Prgometom osnovali stranku HRID. Tako je MOST sada ostao na 15 zastupnika.

U jučer završenom drugom krugu predsjedničkih konzultacija, nije bilo nekakvih prevelikih iznenađenja, ni naznaka za formiranje većine, a time i Vlade. SDP-ovu koaliciju je podržalo 6 zastupnika manjina, dok je albanska predstavnica ponovila kako se još nije odlučila. SDP-ovu koaliciju podržali su još zastupnik Radimir Čačić (bivši ministar gospodarstva u SDP-ovoj Vladi), donedavni partner u Vladi Istarski demokratski sabor (IDS) i Petrina. Na taj način SDP-ova koalicija je došla do 67 zastupnika i još uvijek joj je potrebno 9 mandata za formiranje većine.

Kako niti drugi krug nije donio mandatara, Grabar Kitarović je poručila kako će treći krug konzultacija slijediti početkom sljedećeg tjedna. Najavila je kako će, ukoliko i treći krug konzultacija bud bezuspiješan, raspisati nove izbore i imenovati privremenu nestranačku vladu stručnjaka. SDP i njihova trenutačna tehnička Vlada se odupiru tome i govore kako takva vlada ne bi bila ustavna. Oni tvrde da se ovakva vlade može samo imenovati kada je rad vlade onemogućen, a ne otežan kao u njhovom slučaju. Također i sam Milanović tvrdi, kako se, prije nego Grabar Kitarović može raspisati izbori, mora konstituirati Sabor, izborom predsjednika Sabora većinom zastupnika. Prošlog četvrtka se Sabor sastao samo kako bi odmah prestao sa svojim radom zbog nemogućnosti izbora predsjednika Sabora.

Uz sve ustavne nedoumice, bezuspješne pregovore i konzultacije, novi izbori (možda uskoro, a možda nakon nekoliko mjeseci) nameću se kao izrazito izgledan scenarij.