Prošlotjedna 21. obljetnica hrvatske vojne operacije ‘Oluja’ u hrvatskom gradu Kninu – snažnom simbolu pobjede hrvatske vojske – protekla je više-manje na sličan način kao i prošle godine. Iako je u ‘Oluji’ vraćena kontrola nad više od 18 % hrvatskog teritorija, koji su četiri godine držale snage pobunjenih hrvatskih Srba – uz mnogobrojne zločine i protjerivanja lokalnih Hrvata – sama operacija nosi brojne kontroverze. Tijekom i neposredno nakon operacije, od strane hrvatskih snaga ubijeno je preko 600 srpskih civila (prema istraživanju Hrvatskog helsinškog odbora), uglavnom starije dobi, koji su ostali u svojim kućama i nisu, zajedno s još negdje 200,000 srpskih civila, napustili Hrvatsku. Od svih tih ubojstava, hrvatsko pravosuđe je procesuiralo zanemariv broj zločina. Također, ogroman broj srpskih kuća na području operacije je spaljen, a u cijeloj toj regiji zabilježene su masovne pljačke.

Usprkos navedenim zločinima i protestima Srbije, Hrvatska svake godine svečano obilježava ‘Oluju’ uz pobjedničku retoriku i uz marginalno spominjanje srpskih žrtava. S obzirom na prijevremene parlamentarne izbore u rujnu, ova, kao i prošla, obljetnica dolaze u jeku predizborne (iako još neslužbene) kampanje. Kao i ranijih godina obljetnicu najviše politički kapitaliziraju Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), kao i ostale stranke desnice. To je ove godine prepoznala oporbena Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), te je njezin predsjednik Zoran Milanović najavio nekoliko dana prije proslave kako njegova stranka neće u Kninu obilježiti ‘Oluju’, tvrdeći da se ta proslava posljednjih godina pretvorila u „u stranački skup HDZ-a“.

Kako bi se potvrdile Milanovićeve slutnje, pobrinula se hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, i sama nekad članica HDZ-a, koje je održala govor u kojem se upravo referirala na ranije Milanovićeve izjave glede Hrvatske i recentne presude Josipu Perkoviću i Zlatku Mustaču, dvojici bivših šefova jugoslavenske Službe državne sigurnosti (SDS), poznatije kao UDBA-e.

„Želim poslati poruku onima koji su hrvatsku državu nazvali slučajnom, a ovih su dana otišli toliko daleko da su je stvorile i udbaške strukture – ova Hrvatska je stvorena voljom hrvatskog naroda i izražena ogromnom većinom na referendumu 1991. godine. Hrvatska je stvorena ovom akcijom u Kninu i hvala svim braniteljima,“ rekla je predsjednica.

Osim toga, predsjednica je održala govor koji je zapravo pokušao umanjiti zločine počinjene u operaciji.

„Želim jasno reći da poštujemo svaku žrtvu jer je svaki život jednako vrijedan, no mora se znati da je Oluja bila politički opravdana, etički čista i vojno brilijantna pobjeda za opravdan cilj. Njome smo dokazali svoju mogućnost da budemo slobodni, sposobnost da budemo suvereni i nismo dopustili da budemo tuđinka na svojoj očevini,“ rekla je.

Mada je priznala da postoje određeni problemi s kojima se susreće srpska manjina u Hrvatskoj, opet je održala govor koji je bio uperen protiv Srbije, kao i svih ostalih koji niječu važnost i legitimitet operacije.

„Hrvatska i hrvatski narod znali su oprostiti, a to je etika pobjednika i etika mira. Nismo i nećemo nikada prihvatiti da se Oluja mjeri antihrvatskim mjerilima. To konkretno znači da nećemo prihvatiti krivotvorenje posljedica rata, kao ni zanemarivanje presuda međunarodnih sudova te nijekanje pobjede,“ zaključila je Grabar Kitarović.

Milanovićev glavni protukandidat na izborima, Andrej Plenković, novi predsjednik HDZ-a je bio prisutan na obilježavanju u Kninu i pohvalio je predsjedničin govor.

„Održala je govor koji je primjeren trenutku i koji je posvećen hrvatski braniteljima, hrvatskim oružanim snagama. Upozorila je one političke aktere koji izjavljuju neprimjerene izjave, i u inozemstvu, o hrvatskoj državi, da tome nema mjesta i da to neće proći,“ rekao je Plenković vezano uz njezin govor.

„Za mene i sve hrvatske građane ‘Oluja’ je najveći događaj koji je zauvijek okončao agresiju velikosrpskog Miloševićevog projekta,“ zaključio je vezano uz operaciju.

Po pitanju zločina počinjenih tijekom operacije, izjavu sličnu predsjedničinoj dao je ministar vanjskih poslova u vrijeme operacije, Mate Granić.

„Dogodili su se pojedinačni zločini, paljenja i pljačke, međutim, to nije bila državna politika, [tadašnji] predsjednik [Franjo] Tuđman je bio najoštrije protiv takvih događanja. Bilo je 180 tisuća vojnika samo na našoj strani, i ako komparirate to s bilo kojim ratom koji se sada događa, daleko manje je bilo incidenata. Svi koji su počinili zločine su procesuirani,“ zaključio je Granić.

Međutim, van ovih ceremonijalnih izjava, obilježavanje ‘Oluje’ se i drugu godinu zaredom pretvorilo u čitav niz manjih i većih incidenata povezanih uz neofašizam i ekstremni nacionalizam uperen protiv Srba.

Prvo je Kninom promarširala 9. bojna Hrvatskih obrambenih snaga – u početku rata hrvatska paramilitarna jedinica, a kasnije integrirana u Hrvatsku vojsku – nazvana po ustaškom zapovjedniku iz Drugog svjetskog rata, Rafaelu Bobanu. U odorama koje podsjećaju na ustaške, jedinica od nekih 20-tak pripadnika je pjevala ustaške pjesme i uzvikivala ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ uz odobravanje dijela ljudi na kninskim ulicama i toleriranje policije. Iako su kasnije privedeni neki od članova te grupe, na čelu s zapovjednikom postrojbe Markom Skejom, rekacija je bila blaga i zakšnjela.

Nešto nakon toga, novinarske kamere zabilježili su grupu muškaraca koja je zapalila je zastavu Republike Srbije uz opće odobravanje prisutnih. Zbog ovog skandala, reagirala je i srbijanska diplomacija, uloživši prosvjednu notu. Nakon što je snimka došla u medije, policija je naknadno privela dvojicu muškaraca koji se vide na snimci i kojima prijeti kazna do jedne godine zatvora.

I na kraju dana, na koncertu koji je Hrvatska radio-televizija (HRT) prenosila uživo, nastupio je Marko Perković Thompson, poznat po nacionalističkim pjesmama i indirektnom veličanju ustaškog režima. Također, publika koja prati Thompsonove koncerte redovito sudjeluje u izljevima ekstremnog nacionalizma, pa je tako bilo i ove godine u Kninu. Publika je zazivala ustaše i uzvikivala ‘Za dom spremni’ tijekom koncerta. Iako je Thompson tijekom prijenosa izveo svoje manje kontroverze pjesme, nakon što su se HRT-ove kamere ugasile, izveo je svoju poznatu ratnu pjesmu „Čavoglave“, koja počinje s ‘Za dom spremni’. Nakon toga policija mu je uručila prekršajnu prijavu, ali tek nakon što njegovo osiguranje to dopustilo, što predstavlja svojevrsno potkopavanje policijskih ovlasti.

Iako su brojni političari, pa tako i ured predsjednice, osudili ove skandale, ostaje dojam kako reakcija nije bila dovoljno odlučna. Tako je npr. Plenković, potencijalni hrvatski premijer nakon izbora, osudio izgrede, ali izbjegao okarakterzirati ‘Za dom spremni’ kao ustaški pozdrav, vrlo vjerojatno u strahu gubitka desnijih HDZ-ovih birača.