Tijekom najakutnijih faza pandemije najveći dio našeg života odvijao se putem digitalnih kanala: elektronička pošta i online radni sastanci, nastava na daljinu za najmlađe, online kupovina najrazličitijih proizvoda, čak i druženje s prijateljima često se odvijalo putem virtualnih platformi.

Sve ovo je bilo moguće zahvaljujući masivnoj internet infrastrukturi koja je ljudima omogućila da ostanu u vezi tijekom najkritičnijih momenata lockdowna. Kako se navodi u jednom tekstu koji je OBCT objavio prošle godine, internet je odigrao ključnu ulogu u održavanju kontinuiteta svih onih radnih aktivnosti koje su mogle biti “preseljene” u kućni ambijent.

Međutim, u pomenutom tekstu se također ističe da je na prostoru Balkana rad na daljinu korišten u znatno manjoj mjeri nego u zemljama zapadne Europe, što je između ostalog, a možda i prevashodno, posljedica slabije razvijenosti tehnoloških infrastruktura – neophodnih za obezbjeđivanje efikasne internet veze – te manjeg korištenja digitalnih sposobnosti (Digital Economy and Society Index 2021 ).

Do istog zaključka se može doći i analiziranjem podataka o uporabi interneta od strane korisnika (izvor Eurostat ). Posmatrajući donji grafikon – koji prikazuje postotak osoba koje svakodnevno koriste internet i koje su ga koristile tijekom posljednjih dvanaest mjeseci – moguće je uočiti dva bitna trenda.

Prije svega, uporaba interneta, kako svakodnevna tako i posmatrano u periodu od godinu dana, u 2020. je porasla u odnosu na 2019. u svim državama jugoistočne Europe koje su članice Europske unije.

Međutim, u svim balkanskim zemljama, izuzev Cipra, dnevna uporaba interneta je ispod EU prosjeka, i znatno ispod postotka zabilježenog u Danskoj gdje su tijekom prethodne godine svi stanovnici koristili internet. S druge strane, u Bugarskoj tri od deset osoba nije uopće koristilo internet tijekom 2019. godine, dok ga kontinuirano koristi samo šest od deset osoba (kao i u Rumunjskoj).

Iznenađuju, međutim, podaci iz Italije koja, kada je u pitanju dnevna uporaba interneta, bilježi isti postotak kao Slovenija, dok je pak postotak osoba koje sporadično koriste internet znatno niži nego u Sloveniji.

Europska unija je svjesna činjenice da infrastrukture i digitalna pismenost predstavljaju osnovu buduće kompetitivnosti jugoistočne Europe te u taj sektor ulaže značajan dio kohezijskih fondova.

Naime, od ukupno 63 milijarde eura namijenjenih Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Grčkoj, Rumunjskoj i Sloveniji u okviru kohezijskih fondova, 33 milijarde dolaze iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Skoro jedna trećina tog iznosa (10 milijardi eura, 15 posto ukupnih sredstava) namijenjena je ulaganjima u digitalni sektor, što pokazuje da EU poklanja veliku pozornost kako infrastrukturnom razvoju, tako i razvoju ljudskog kapitala, u cilju postizanja bolje povezanosti balkanskih zemalja, ne samo među sobom, nego i sa Europskom unijom.