Osmo izvješće Europske unije o europskoj teritorijalnoj koheziji fokusira se na demografske neujednačenosti u posljednjem desetljeću i na to kako su politike na razini EU i pojedinačnih država članica utjecale na spomenuti fenomen (kompletno izvješće dostupno je ovdje ).

Jedan podatak jasno ilustruje opći trend: svaki treći europski građanin živi u području koje je doživjelo demografski pad u razdoblju 2010. – 2020. I to unatoč činjenici da je tijekom istog razdoblja Europska unija bilježila godišnji rast od 1,9 na 1000 stanovnika. Najveća stopa rasta zabilježena je u sjeverozapadnim područjima EU (4 na 1000 stanovnika godišnje). U južnoj Europi rast je bio znatno niži (1 na 1000 stanovnika), dok je u istočnim područjima EU zabilježen pad (-2 na 1000 stanovnika).

Projekcije pokazuju da će do 2040. polovica stanovništva EU živjeti u područjima pogođenim demografskom kontrakcijom. Istočna područja bit će izloženija ovom trendu u odnosu na sjeverozapadna. Prema projekcijama, 2040. godine 85 posto stanovništva istočnog dijela EU živjet će u područjima pogođenim demografskim padom, dok će u sjeverozapadnom dijelu ovaj postotak izostiti 37 posto.

Anemična ruralna područja

U razdoblju 2010. – 2020. stanovništvo ruralnih i vangradskih područja polako se smanjivalo (-1,6, odnosno -1 na 1000 stanovnika godišnje). S druge strane, u urbanim i metropolitanskim područjima zabilježen je rast stanovništva (4,5, odnosno 6,2 na 1000 stanovnika godišnje).

U ovom kontekstu, znanstvenici su razvili pojam “brzog demografskog smanjenja”, pod kojim se podrazumijeva smanjenje za više od 7,5 na 1000 stanovnika godišnje. Upravo ova vrsta demografskog pada često dovodi do bitnog smanjenja potraženje za uslugama i infrastrukturama te utječe, među ostalim, na cijene nekretnina. U desetljeću 2010. – 2020. postojala je veća vjerojatnost da se brza demografska smanjenja dogode u ruralnim područjima. I odista, 11 posto ruralnog stanovništva živi područjima pogođenim brzim demografskim padom, u odnosu na jedan posto urbanog stanovništva. Brzim demografskim padom posebno su pogođeni istočni dijelovi EU, gdje 14 posto stanovništva živi u područjima koja bilježe ubrzano smanjenje stanovništva, dok u sjeverozapadnoj EU taj postotak iznosi 2 posto.

Glavni uzrok demografskog pada: prirodno kretanje stanovništva

Na europskoj razini, neto pozitivna imigracija (2,2 na 1000 stanovnika) imala je ključni značaj u kompenziranju prirodnog kretanja stanovništva, koje je godinama imalo negativni predznak ( -0,3 na 1000 stanovnika u posljednjem desetljeću).

Analiza po regijama pokazuje da je prirodni prirast stanovništva bio negativan ili blizu nule u svim dijelovima EU osim sjeverozapadnih urbanih područja.

Neto migracija bila je pozitivna u cijeloj EU osim istočnih ruralnih područja i međupodručja. Iz ovog je jasno da glavni uzrok smanjenja stanovništva u pojedinim područjima leži u negativnom prirodnom kretanju, koje je znatno ređe u odnosu na negativnu neto migraciju: tri od četiri područja bilježe negativno prirodno kretanje, dok samo jedno od četiri područja bilježi negativnu neto migraciju.

Piramide stanovništva

Kada je 1874. objavljena prva “piramida stanovništva”, zbog visoke stope nataliteta i mortaliteta nalikovala je pravoj pravcatoj piramidi: široka pri dnu, uska pri vrhu. Sve duži životni vijek i niske stope plodnosti radikalno su promijenili dobnu strukturu EU. Danas demografska “piramida” Europske unije više nalikuje žarulji: uska pri dnu, široka u sredini, da bi se opet suzila ka vrhu.

Širina središnjeg dijela posljedica je većeg rađanja u prošlosti (tzv. “baby boom”). Broj stanovnika EU u dobi od 0 do 29 godina niži je za 24 posto u odnosu na broj stanovnika u dobi od 30 do 59 godina. Ovaj generacijski jaz iznosi 10 posto ukupnog stanovništva EU i znatno je veći od broja osoba koje trenutačno žive u EU, ali su rođene izvan EU (44 milijuna naspram 36). Buduća imigracija mogla bi djelomično nadomjestiti ovu prazninu, ali je malo vjerojatno da će je u potpunosti popuniti. Kao posljedica ove dinamike, tijekom narednih godina i desetljeća stanovništvo EU počet će se smanjivati.

Urbana područja uglavnom imaju veći udio mlađih odraslih osoba, u međupodručjima pak živi više osoba srednje dobi, dok su ruralna područja pretežno naseljena ljudima u dobi od 65 godina i više. Ovakva situacija djelomično je posljedica kretanja među područjima. Mlađe odrasle osobe češće se sele u urbana područja radi studiranja i pronalaska prvog posla, dok se osobe srednje dobi uglavnom sele iz urbanih u međupodručja u potrazi za većim i jeftinijim smještajem za sebe (i svoju djecu). Kako pokazuju donje demografske piramide, unatoč trenutačnim razlikama u dobnoj strukturi, sve tri vrste područja suočit će se sa smanjenjem broja mladih i radno sposobnih osoba te sa velikim porastom broja osoba u dobi od 65 godina i više.

Mladi nestaju

Prema predviđanjima, u EU tijekom narednog desetljeća, broj mladih (u dobi od 0 do 19) smanjit će se za 5 posto, dok će brojna istočna i južna područja zabilježiti pad od preko 10 posto. Nasuprot tome, porast broja mladih očekuje se na Cipru, Malti te u pojedinim dijelovima Njemačke i Švedske. Drastično smanjenje broja mladih vjerojatno će dovesti do smanjenja broja škola, uz rizik povećanja udaljenosti od najbliže škole, naročito u ruralnim područjima gdje su razdaljine već ionako velike.

Također se predviđa da će se radno sposobno stanovništvo EU (u dobi od 20 do 64 godine) smanjiti za 4 posto tijekom narednih deset godina. Ovaj fenomen vjerojatno će pogoditi najveći dio EU, a u pojedinim područjima mogao bi biti zabilježen pad i od preko 10 posto.

S druge strane, gotovo sva područja unutar EU zabilježit će porast stanovništva starijeg od 65 godina. Samo u pojedinim dijelovima Bugarske, Grčke, Portugala i Rumunjske očekuje se smanjenje broja stanovnika u ovoj dobi, no ovaj podatak ne može se tumačiti u pozitivnom svjetlu s obzirom da bi mogao nagovijestiti posljednju fazu depopulacije čitavih područja. Nasuprot tome, u narednom desetljeću u mnogim područjima Austrije, Irske, Nizozemske, Poljske, Španjolske i Slovačke predviđa se porast stanovništva u spomenutoj dobi od preko 25 posto.