Bilo da je riječ o velikoj cesti na periferiji metropole ili uličici u centru malenog grada, o gradu na Skandinavskom poluotoku ili na obali Sredozemnog mora, o najzapadnijim dijelovina Europe ili Kijevu, europski gradovi imaju bar jednu zajedničku crtu: mnogo češće odaju počast muškarcima nego ženama.

U suradnji s ostalim članovim Europske mreže za data novinarstvo, analizirali smo 145.933 ulice u trideset velikih gradova u sedamnaest država članica ili kandidata za članstvo u EU. U prosjeku, 91 posto ulica nazvanih po pojedincima posvećeno je muškarcima. U Stockholmu, gradu s najmanjim rodnim jazom, udio ulica imenovanih po muškarcima i dalje iznosi 80 posto.

Različiti gradovi, različite žene

Situacija se razlikuje od grada do grada. Na primjer, u pojedinim europskim regijama, posebno u sjevernoj i srednjoistočnoj Europi, relativno je neuobičajeno da se ulice imenuju po pojedincima. Pored Stockholma, gradovi s najvećim brojem ulica nazvanih po ženama su Kopenhagen i španjolski gradovi, s tim što su podaci za Španjolsku napuhani velikim brojem ulica posvećenih Djevici Mariji (211 ulica u samo tri grada). S druge strane, u Ateni, Pragu i Debrecenu samo pet posto svih ulica nazvanih po pojedincima nosi žensko ime.

Sveukupno, broj pojedinačnih ličnosti po kojima su nazvane ulice koje smo analizirati kreće se oko 41.000. Iako je Europa gusto naseljeno područje s bogatom poviješću dugom tisućama godina, samo 3.500 žena dobilo je svoju ulicu u trideset velikih gradova na koje smo se fokusirali. Zamislite da su sve ove žene živjele u isto vrijeme – stale bi u stanove i kuće na jednoj aveniji. Ovo je suptilan, ali moćan podsjetnik tko je bio ili je još uvijek cijenjen u našem društvu, a tko nije. Pored toga, prevaga muškaraca u nazivima naših ulica na prikriven, ali konstantan način doprinosi produljivanju marginalizacije ženskog doprinosa povijesti, umjetnosti, kulturi i znanosti.

Djevica Marija i Sveta Ana najpopularnije su ženske figure u razmatranim gradovima. Međutim, većina ulica nazvanih po ženama ne slavi religiozne ličnosti. Općenito, ulice se imenuju po ličnostima aktivnim na području znanosti i kulture, uključujući brojne spisateljice i umjetnice. Plemkinje i politički angažirane žene također relativno često dobijaju svoje ulice diljem Europe.

Postoje međutim bitne razlike među gradovima. Tako na primjer i Kopenhagen i Krakov kroz imena ulica slave 71 ženu, no među ženama koje su dobile svoju ulicu u Kopenhagenu samo je jedna vjerska ličnost, dok ih je u Krakovu najmanje deset.

Razlike među gradovima znatno su manje kada je u pitanju porijeklo žena po kojima su nazvane ulice. Izuzev nekoliko svetica porijeklom s Bliskog istoka, skoro sve žene koje su dobile svoju ulicu europskog su porijekla. Najznačajnije iznimke su indijska političarka Indira Gandhi i južnoafrička umjetnica Miriam Makeba.

Jaz se ne smanjuje

Ogromni rodni jaz u nazivima europskih ulica možda nije naročito iznenađujući ako se uzme u obzir stoljećima duga marginalizacija žena u obrazovanju, javnom životu i gospodarstvu. Nazivi ulica uglavnom odražavaju odnose moći koji su bili na snazi u vrijeme izgradnje ulica, dakle u 19. i ranom 20. stoljeću kada je u pitanju većina gradova na našem kontinentu.

Zahvaljujući naporima brojnih aktivistica i intelektualki, u Europi raste svijest o pretjeranoj zastupljenosti imućnih muškaraca bijele puti u toponimiji. Međutim, podaci pokazuju da ova svijest još uvijek nije dovela do značajnih promjena kada je u pitanju imenovanje ulica. Analizirali smo praksu imenovanja i preimenovanja ulica u nekim od najvećih europskih gradova tijekom posljednjeg desetljeća: nijedna općina nije uspjela premostiti rodni jaz, a neke su ga čak povećale. Tako su na primjer u razdoblju 2012. – 2022. Amsterdam, Berlin, Valencia i Milano nastavili imenovati više ulica po muškarcima nego po ženama.

“Od 2017. strogo se pridržavamo principa rodnog pariteta prilikom imenovanja ulica: na svaku ulicu nazvanu po muškarcu ide jedna ulica nazvana po ženi. Međutim, i dalje nam pristiže mnogo više prijedloga za muška imena, otprilike deset puta više nego za ženska”, objašnjava Antonella Amodio, službenica zadužena za imenovanje ulica u Milanu. Veća osjetljivost na ovo pitanje dovela je i povećanja svijesti: grad Milano sada prati situaciju po pitanju rodnog jaza i izrađuje posebnu web stranicu za proučavanje mjesta i spomenika posvećenih istaknutim ženama i njihovim životima.

Međutim, postizanje rodnog pariteta ne može dovesti do premošćivanja rodnog jaza. Zapravo, ne bi bilo dovoljno ni kada bi većina ili čak sve nove ulice bile nazvane po ženama. Jednostavno, europski gradovi više ne rastu brzo kao nekada, godišnje se izgradi samo nekoliko desetaka novih ulica. U gradovima koje smo analizirali danas ima 42.900 ulica više nazvanih po muškarcima u odnosu na one koje nose žensko ime. Čak i kad bi bilo moguće nazvati po ženama sve nove ulice, trebala bi proći stoljeća da se premosti postojeći jaz.

Pored toga, pojedini akademici i aktivisti ističu da se nove ulice nazvane po ženama uglavnom nalaze na periferijama i u stambenim četvrtima, te dotične žene ostaju slabo vidljive. S druge strane, muška imena nastavljaju nastanjivati glavne ulice i trgove u gradskim jezgrama. Jedno istraživanje o ulicama Bruxellesa provedeno 2021. pokazalo je da “što su ulice važnije, to ređe bivaju nazvane po ženama”.

Kako popraviti situaciju?

Teško je zamisliti bilo kakvu sustavnu operaciju preimenovanja postojećih ulica koja bi dovela do uklanjanja rodnog jaza. Promjena stotine tisuća adresa bila bi krajnje nepraktična i zbunjujuća. Održivije strategije usmjerene su na traganje za novim načinima odavanja počasti ženama u javnom prostoru, na primjer putem imenovanja škola, trgova i aerodroma po ženama.

Ne postoji jedinstveno rješenje, ali treba privilegirati participativne pristupe odozdo koji mogu biti pravi pokretač promjena. Réka Sáfrány, predsjednica Europskog ženskog lobija, dijeli ovo mišljenje: “Vrlo je važno da lokalne vlasti surađuju s civilnim društvom prilikom odlučivanja o nazivima ulica. Konzultiranje stanovništva također može biti korisno. Na primjer, u pojedinim četvrtima Budimpešte građani mogu glasati o novim nazivima ulica”. Pristupi odozdo prema gore mogu doista potaknuti osnažujuće rasprave koje preispituju društvene vrijednosti. S druge strane, inicijative preimenovanja odozgo prema dolje, umjesto istinskog katalizatora promjena, riskiraju da postanu puke marketinške kampanje lokalnih političara.

Kako primjećuje Sáfrány, “trebali bismo pronaći način da povežemo dobre prakse i potaknemo njihovo širenje. Bilo bi vrlo korisno kada bi EU mogla doprinijeli promoviranju sličnih razmjena”. Mapiranje raznolikosti, EDJNet-ov projekt o nazivima ulica, osmišljen je upravo s ciljem poticanja javnih i participativnih rasprava o rodnim razlikama i rodno osviještenoj politici pružanjem detaljnih i usporednih podataka dosad neviđenog opsega. Lokalne zajednice sada mogu iskoristiti ove otvorene podatke kako bi povećale zastupljenost žena u toponimiji.

*Alice Corona radi za Sheldon.studio