Hrvatski poglavnik u Sieni
Voฤa hrvatskih ustaลกa Ante Paveliฤ dugo je ลพivio u Italiji, ponajviลกe u Sieni, proลกavลกi razliฤite faze u svom odnosu s Mussolinijevim reลพimom โ od atentata na Aleksandra I do izbijanja Drugog svjetskog rata โ uvjetovane prije svega talijanskim strateลกkim prioritetima prema Jugoslaviji

Un-duce-croato-a-Siena
Bio je 9. listopad 1934. kada je makedonski terorist โ angaลพiran od strane hrvatskih ustaลกa โ u Marseilleu ubio jugoslavenskog kralja Aleksandra I. Izbio je ogroman meฤunarodni skandal, a ustaลกki voฤa Ante Paveliฤ, koji je veฤ mjesecima ลพivio u Torinu, uhiฤen je i zatvoren u Le Nuove [nekadaลกnji zatvorski kompleks u Torinu, danas muzej, op. pr.].
ล to je hrvatski terorist radio u Italiji, koji su bili njegovi ciljevi i zaลกto je imao podrลกku faลกistiฤkog reลพima? Duga je to priฤa, no vrijedi je ukratko ispriฤati.
Nakon Prvog svjetskog rata Italija je pripojila multikulturne teritorije duลพ dalmatinske obale, ukljuฤujuฤi Istru, Rijeku, pa ฤak i Zadar. Meฤutim, talijanski nacionalizam teลพio je daljem teritorijalnom ลกirenju, pretendirajuฤi na cijelu Dalmaciju i otoke istoฤnog Jadrana. Faลกizam je zaoลกtrio ovu agresivnu politiku, prepoznajuฤi u jugoslavenskoj kraljevini, utemeljenoj 1918., glavnog strateลกkog protivnika. Reลพim je stoga uspostavio kontakt sa svim nacionalistiฤkim snagama unutar Jugoslavije kako bi pomogao njihove aktivnosti i oslabio zemlju.
Makedonski teroristi, kosovski separatisti, crnogorski legitimisti, hrvatski nacionalisti, svi su u Italiji pronaลกli ekonomsku i materijalnu podrลกku. Paveliฤ je predstavljao najekstremniju struju hrvatskog nacionalizma, onu koja se zalagala, kako je tvrdila od 1920-ih, za etniฤko ฤiลกฤenje Srba i ลฝidova, i bila je spremna ลพrtvovati Dalmaciju ne bi li, uz talijansku pomoฤ, ustanovila nezavisnu drลพavu, koja je trebala obuhvaฤati i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Izvan zakona i prisiljen na egzil, Paveliฤ u Italiji 1929. osniva svoju teroristiฤku grupu, toฤnije ustaลกe.
Meฤutim, stvari se nisu odvijale onako kako se nadao. Meฤunarodna reakcija na ubojstvo kralja bila je ogromna, Mussolini se naลกao u teลกkoฤama, te ustaลกko pitanje biva privremeno ostavljeno po strani. Otprilike 400 terorista koji su tada obuฤavani u Abruzzu, u San Demetriju, biva potisnuto na otok Lipari. Paveliฤ je ostao u zatvoru godinu i pol dana. Bio je to uistinu zlatni zatvor, opremljen svim udobnostima, pa je ustaลกki voฤa iskoristio priliku da napiลกe svoj roman Lijepa plavojka, ฤiji je glavni lik hrvatska ลกpijunka koja je predala oruลพje atentatoru iz Marseillea.
U lipnju 1936. situacija se smirila, Paveliฤ je puลกten iz zatvora i izoliran u Fiatov dom u Moncalieriju, ลกto je joลก jedna potvrda da je talijanska gospodarska elita bila upletena ฤak i u tajne operacije reลพima. Ljeto je proveo u mjestu Cava dei Tirreni, na moru, napokon ponovno sa svojom obitelji, koju su ฤinili supruga Mara (dalekog ลพidovskog porijekla) i troje djece, djeฤak i dvije djevojฤice. Veฤ ujesen zatiฤemo ga u Firenci, gdje je unajmio kuฤu od udovice Olge Zannoni. Ondje je obnovio kontakt s ฤlanovima stranke, ลกto je meฤutim zabrinulo faลกistiฤke vlasti, koje su ga ponovo premjestile, ovaj put u Sienu.
U Sieni
Siena je nesumnjivo mjesto u Italiji gdje je Paveliฤ najduลพe boravio. Dvije godine, od ljeta 1937. do kraja rujna 1939., ustaลกki voฤa ลพivio je sa suprugom u vili koja joลก uvijek nije locirana, ili moลพda viลกe ne postoji, a koju su redarstvene vlasti oznaฤile kao โvila Poggiarello 176, izvan Rimske kapijeโ. Bile su to mirne, no politiฤki razoฤaravajuฤe godine za Paveliฤa. Naime, nakon atentata u Marseilleu, Italija je postigla sporazum s Jugoslavijom, potpisan u Beogradu 25. oลพujka 1937.
Vinovnik ponovnog zbliลพavanja bio je Milan Stojadinoviฤ, voฤa Jugoslavenske radikalne zajednice, โsadrลพajno i formalno izgraฤene po uzoru na Nacionalnu faลกistiฤku strankuโ, kako je 1939. tvrdio ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano. Tajna klauzula ugovora predviฤala je demobilizaciju ustaลกa, koji su naime bili postepeno svedeni na grupice u manjim mjestima na Sardiniji i u juลพnoj Italiji, da bi potom uglavnom bili vraฤeni u Jugoslaviju.
Paveliฤu je u Sieni โzabranjena svaka politiฤka djelatnost i svaka komunikacija s njegovim povjerenicimaโ. Grupa policajaca imala je zadatak โneprekidnog i paลพljivog nadzora uz stalno praฤenjeโ, izmeฤu ostalog da bi se izbjeglo bilo kakvo โnasilje protiv njega i njegove obiteljiโ. Paveliฤ viลกe nije bio koristan, barem ne na neko vrijeme, ali i dalje je bio vaลพan igraฤ, te ga je trebalo saฤuvati. U ovoj fazi, inspektor Ercole Conti โ koji je od 1929. imao zadatak organizirati, ลกtititi, ali i kontrolirati ustaลกe โ pokazao se nefleksibilnim. Nitko nije mogao posjetiti vilu u kojoj su ลพivjeli supruลพnici Paveliฤ bez njegova dopuลกtenja, svaki kontakt je praฤen, dopisi svakodnevno provjeravani.
Ipak, ustaลกki voฤa uspio je odrลพati veze sa svojim aktivistima u raznim dijelovima Europe. Kako? Conti je bio sumnjiฤav prema svima, presretao je sluลกkinjina pisma, pratio ne samo religiozne ljude koji su se druลพili s obitelji nego i suprugu Maru, koja je povremeno odlazila u Firencu posjetiti kฤeri u internatu. Tijekom ovih posjeta ลพena se ฤesto susretala s Olgom Zannoni, bivลกom firentinskom gazdaricom, s kojom se bila sprijateljila. Je li moลพda upravo ona bila posrednica? Je li mogla nauฤiti hrvatski, izgraditi s obitelji odnos utemeljen na povjerenju u godini boravka Paveliฤevih u njezinom domu, do te mjere da se osobno zaloลพila za njihovo pitanje, dogovorila tajnu ลกifru i radila za njih? Velika koliฤina novca kojom je Paveliฤ raspolagao mogla je odigrati vaลพnu ulogu, buduฤi da je Olga bila mlada udovica, bez posla, s kฤerkom koju je izdrลพavala.
Knjiga
Paveliฤ je meฤutim formalno poลกtivao dobivene upute: nije se bavio politiฤkom djelatnoลกฤu, vodio je povuฤen ลพivot, pisao je novu knjigu. U Sieni 1938. pod pseudonimom A. S. Mrzlelski objavio je svezak naslovljen Errori e orrori. Comunismo e bolscevismo in Russia e nel mondo [Zablude i strahote. Komunizam i boljลกevizam u Rusiji i u svijetu]. U pitanju je bio klasiฤni pamflet antikomunistiฤke propagande, ne pretjerano briljantan. Sluลพio je prije svega da umiri Paveliฤeve faลกistiฤke zaลกtitnike, stalno opsjednute komunizmom i spremne vidjeti kriptokomuniste posvuda, posebno u strancima, ฤije su ideale i ciljeve teลกko prepoznavali. Dakle, Paveliฤ je iskoristio priliku da potvrdi svoju odanost Italiji i faลกizmu: โZemlja Katona, Cicerona i Cezara morala je dati i Mussolinijaโ, piลกe u uvodu. I dodaje: โFaลกizam se mora uzdiฤi do univerzalnosti, mora [โฆ] se pojaviti u svakoj zemlji, ali bez prelijevanja preko granica, bez izvoza, jer u svakom narodu mora se roditi samostalno kao rezultat borbe pojedinaฤnih naroda za ลพivotโ.
Poruka je jasna. U razdoblju najveฤe podrลกke reลพimu, nakon pobjede u Etiopiji i uspjehรข u ล panjolskoj, Paveliฤ je priznao nadmoฤ faลกizma, nedvojbeno usvojivลกi njegovu nasilnu i hipernacionalistiฤku domoljubnu nadฤovjeฤnost. Meฤutim, isticao je vlastitu autonomiju: svaki narod morao je pronaฤi svoj put ka faลกizmu, a Paveliฤ se implicitno predstavljao kao utjelovljenje โhrvatskog puta u faลกizamโ.
Kraj priฤe
Meฤunarodna situacija brzo se razvijala, ovog puta u korist hrvatskog nacionalizma. Mรผnchenski sporazum, Sudeti, potom invazija na ฤehoslovaฤku. Na balkanskoj fronti, sruลกen je reลพim faลกistiฤkog saveznika Milana Stojadinoviฤa i Italija je napala Albaniju, uznemirivลกi novu jugoslavensku vladu. U rujnu 1939. poฤeo je svjetski rat. Prioriteti su se joลก brลพe mijenjali. Mussolini je bio nestrpljiv, htio je odraditi svoj dio posla, a Jugoslavija je oduvijek bila neprijatelj broj jedan kojeg je trebalo sruลกiti.
Paveliฤ je 30. rujna prebaฤen u grad, u malo zdanje u gradskoj jezgri, gdje je dobio priliku obnoviti veze sa svojima. Preokret se dogodio 23. sijeฤnja 1940. kada se Paveliฤ u Rimu susreo s Cianom: bilo je to prvo sluลพbeno priznanje od strane talijanske diplomacije. Tom prilikom oลพivljen je plan smiลกljen deset godina ranije: โHrvati [โฆ] moraju [โฆ] organizirati revoluciju u cijeloj zemlji, zauzeti Zagreb i ondje formirati privremenu vladu, s Paveliฤem na ฤelu. Zatim Paveliฤ treba uputiti apel Italiji i traลพiti pomoฤ. Talijanska vojska [โฆ] okupirat ฤe [โฆ] teritorijโ.
Joลก nije bilo rijeฤi o granicama niti o datumima, no odluka je veฤ bila donesena. Paveliฤ je u veljaฤi preลกao u Firencu i, okruลพen svojim najvjernijim suradnicima, napravio pravi pravcati zapovjedni centar. Proลกla je joลก jedna godina, ali u proljeฤe 1941. konaฤno je doลกao njegov trenutak. Kada su 6. travnja Italija i Njemaฤka napale Jugoslaviju, Paveliฤ je veฤ bio spreman prijeฤi granicu sa svojim preostalim ustaลกama (oko dvije stotine). No stvari se nisu odvijale baลก onako kako je planirao.
Nijemci su okupirali Zagreb i proglasili nezavisnu Hrvatsku: Paveliฤ je stigao u grad gotovo tjedan dana kasnije, noฤu, u tajnosti, sa svojom druลพinom oฤajnika, koji su deset godina proveli u izgnanstvu. Mussolini nije viลกe dominirao scenom i Paveliฤ je to odmah shvatio. Prepustivลกi Dalmaciju Italiji i pripojivลกi Bosnu i Hercegovinu, Paveliฤeva ustaลกka kolaboracionistiฤka vlada sljedeฤih godina, potpuno oฤekivano, oslanjala se ponajviลกe na savezniลกtvo s Njemaฤkom. Takoฤer je iskoristila svoju moฤnu poziciju da provede etniฤko ฤiลกฤenje planirano dva desetljeฤa: cijela romska i ลพidovska zajednica te najmanje 300.000 Srba istrijebljeni su u logorima i pogromima koje su organizirale ustaลกe.
Ultranacionalizam, rasizam, neselektivna uporada nasilja: svi elementi faลกistiฤke ideologije primijenjeni su na ovom podruฤju s krajnom oลกtrinom, ลกto je znak da je Paveliฤ, tijekom godina provedenih u Italiji, u potpunosti usvojio faลกistiฤku politiฤku misao.
Dogaฤaj
U Sieni, u utorak 7. studenog, organizira se konferencija pod nazivom Gli ustascia e Ante Paveliฤ tra Zagabria e Siena [Ustaลกe i Ante Paveliฤ izmeฤu Zagreba i Siene]. Susret, otvoren za studente i graฤane, odrลพat ฤe se na Sveuฤiliลกtu za strance, u uฤionici 5C u Via dei Pispini 1, od 10:30 do 17 sati. Govornici i govornice, iz Italije i inozemstva, predoฤit ฤe povijest odnosa izmeฤu faลกistiฤkog reลพima i hrvatske ultranacionalistiฤke teroristiฤke organizacije ustaลกa koju je Ante Paveliฤ osnovao u Italiji 1929. godine. Bit ฤe ovo prilika za analizu unutarnje i meฤunarodne dinamike spomenutih odnosa, od osnivanja pokreta do tragiฤnog preuzimanja vlasti tijekom Drugog svjetskog rata.
Tag: