Hrvatska: EU fondovi za potporu upravljanju vodama
Iako je pristupila Europskoj uniji prije viลกe od deset godina, Hrvatska joลก uvijek teลกko dostiลพe standarde EU za zaลกtitu okoliลกa, posebice kada je rijeฤ o prikupljanju, upravljanju i obradi vode i otpada

Hrvatska-EU-fondovi-za-potporu-upravljanju-vodama
ยฉ Vastram/Shutterstock
Podrลพavajuฤi napore Hrvatske da poboljลกa situaciju na lokalnoj razini, Europska komisija u oลพujku 2024. odobrila je gotovo 39 milijuna eura za modernizaciju i poboljลกanje sustava za prikupljanje i proฤiลกฤavanje otpadnih voda u Velikoj Gorici, nekoliko kilometara juลพno od Zagreba. Projekt je dio programa kohezijske politike za razdoblje 2021. โ 2027., tijekom kojeg su planirama ulaganja u iznosu od 16,9 milijardi eura za poboljลกanje pristupa i odrลพivog upravljanja vodom, od ฤega 13,2 milijarde dolazi iz europskih fondova (3% ukupnih sredstava kohezijske politike).
Kroz projekt Velika Gorica Hrvatska ฤe dobiti kljuฤnu potporu za ispunjavanje obveza predviฤenih Direktivom o proฤiลกฤavanju komunalnih otpadnih voda. Trenutni sustav u Velikoj Gorici ne zadovoljava zakonske uvjete za proฤiลกฤavanje i bioloลกki tretman otpadnih voda te – kako navodi Europska komisija โ nije u stanju upravljati postojeฤim tokovima, ลกto je u proลกlosti rezultiralo izlivanjem neproฤiลกฤenih otpadnih voda u obliลพnju rijeku.
Neadekvatnost trenutnih postrojenja u Velikoj Gorici dio je ลกireg problema, s obzirom da se u Hrvatskoj samo 7% komunalnih otpadnih voda proฤiลกฤava u skladu s europskom direktivom, dok EU prosjek iznosi 76%. Nadalje, prema izvjeลกฤu Europske komisije, u Hrvatskoj 93% komunalnih otpadnih voda se ne prikuplja i/ili ne ispunjava uvjete za bioloลกko proฤiลกฤavanje.
Direktiva o proฤiลกฤavanju komunalnih otpadnih voda usvojena je 1991. godine s ciljem โzaลกtite okoliลกa od negativnih posljedica izlivanja otpadnih voda iz komunalnih izvora i posebnih industrijaโ. Komunalne otpadne vode jedan su od glavnih izvora zagaฤenja vode, a njihovo pravilno tretiranje omoguฤuje uklanjanje organskih tvari, fosfora, duลกika i ostalih ลกtetnih supstanci. Iako viลกe od 90% komunalnih otpadnih voda zadovoljava standarde EU, deset milijuna Europljana joลก uvijek nema pristup baziฤnim sanitarnim ฤvorovima.
Prema Ugovoru o pristupanju EU , Hrvatska je do 2023. godine trebala ispuniti obveze propisane Direktivom o komunalnim otpadnim vodama. Meฤutim, poฤetkom ove godine, u EU postignut je privremeni dogovor o prijedlogu revizije Direktive. Sporazum daje Rumunjskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj dodatno vrijeme za provedbu kriterija. Dok se ostale drลพave ฤlanice moraju uskladiti s novim pravilima po pitanju otpadnih voda do 31. prosinca 2035., za gorenavedene zemlje predviฤeno je produljenje roka za 12-14 godina ovisno o okolnostima.
Projekt Velika Gorica โ kojim je predviฤeno opskrbljivanje 76 tisuฤa kuฤanstava โ ukljuฤuje izgradnju 106 km podzemnog kanalizacijskog sustava, 18 km tlaฤne kanalizacije i 39 crpnih stanica. Iako Hrvatska mora joลก puno raditi na usklaฤivanju s europskim standardima u podruฤju prikupljanja i proฤiลกฤavanja otpadnih voda, kohezijski fondovi pruลพaju joj znaฤajnu potporu u ovim naporima i nastojanjima da nadoknadi postojeฤe manjkavosti.
Tag: